Sutra, 24. januara, je Međunarodni dan obrazovanja koji se inače simbolično obeležava u školama širom Srbije kroz radionice, predavanja i proslave. Ipak, u 2025. godini, u svetlu događaja koji su obeležili proteklih nekoliko meseci, nosi mnogo dublju poruku. Dok širom sveta podseća na značaj obrazovanja za razvoj i stabilnost, u Srbiji nas podstiče da se suočimo sa izazovima koji oblikuju naš obrazovni sistem i društvo. Studentske blokade, borba protiv korupcije i zahtevi za pravdu i odgovornost dodatno naglašavaju važnost kritičkog razmišljanja i društvene solidarnosti, što obrazovanje i treba da podstiče.
Motivi Međunarodnog dana obrazovanja
Decembra 2018. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija donela je odluku da se 24. januar proglasi Međunarodnim danom obrazovanja. Ovaj datum podseća svet na važnost obrazovanja u izgradnji mira, razvoja i održivog napretka. Poseban akcenat stavljen je na marginalizovane grupe kojima obrazovanje, zbog različitih prepreka, ostaje daleki san.
Ujedinjene nacije definišu tri ključna principa koja vode ka univerzalnom obrazovanju:
- Obrazovanje kao ljudsko pravo – Pravo na obrazovanje garantovano je članom 26 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Ovaj član naglašava da obrazovanje mora biti dostupno svima, bez obzira na društveni ili ekonomski status.
- Obrazovanje kao ključ održivog razvoja – Ovaj princip je sastavni deo Ciljeva održivog razvoja 2030. godine. Obrazovanje omogućava rešavanje globalnih problema poput siromaštva, rodne nejednakosti i klimatskih promena.
- Univerzalnog obrazovanje – U globalu, oko 244 miliona dece i adolescenata ne pohađa školu. Još alarmantnije je to što 617 miliona dece ne zna osnovnu matematiku niti ume da čita. U podsaharskoj Africi manje od 40% devojčica završava osnovnu školu, dok četiri miliona dece izbeglica ostaje bez ikakvog obrazovanja.
(izvor i više informacija na https://www.un.org/en/observances/education-day)
Tema 2025. godine je…
Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu saopštila je da će tema Međunarodnog dana obrazovanja 2025. godine biti veštačka inteligencija (AI). AI je danas jedan od najvećih izazova ne samo za obrazovne sisteme, već i za umetnike i naučnike.
Glavni cilj Ujedinjenih nacija jeste da se očuva kritičko i samostalno razmišljanje u svetu koji postaje automatizovan i preplavljen informacijama. Veštačka inteligencija, poput ChatGPT-a, sve je prisutnija u obrazovanju, što otvara pitanja o njenom uticaju na autentičnost i ljudsku kreativnost.
Dok mnogi prepoznaju prednosti ovih tehnologija, poput efikasnog prikupljanja informacija, kritičari upozoravaju na negativne posledice. Na primer, neki kažu da AI može dovesti do lenjosti i gubitka produktivnosti, ali i do ozbiljnih ekoloških problema zbog velike potrošnje energije. Na primer, jedna komanda za ChatGPT-u troši energiju ekvivalentnu osvetljavanju radu sijalice za 20 minuta (prema istraživanju Jesse Dodge-a, Allen Institute for AI). Zbog toga je neophodno otvoriti šire rasprave o prednostima i manama ovih tehnologija, kako bismo osigurali njihovu odgovornu upotrebu.
Sa druge strane, pitanje je da li su ove teme još uvek kod nas aktuelne. Alternativni izveštaj Krovne organizacije mladih Srbije iz 2024. godine, ukazuje na nedostupnost kao jedan od problema sa kojima se mladi susreću kada je obrazovanje u pitanju. Visoko obrazovanje u Srbiji još uvek nekima od nas nedostupno, pa tako čak petina mladih nije sebi mogla da priušti dalje školovanje iako su to želeli, a polovina mladih istovremeno i radi i studira.
Borba za pravdu i obrazovanje u Srbiji
Dok globalne organizacije poput UNESCO-a istražuju izazove budućnosti obrazovnih sistema, u Srbiji se vodi borba za osnovna prava i pravdu na bazi obrazovanja. Pad nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je stradalo 15 ljudi, bio je povod za talas studentskih protesta širom zemlje.
Blokade saobraćajnica održavaju se svakodnevno u svim gradovima Srbije. Simbolično traju po 15 minuta i nemaju konkretnog organizatora. Ovakva struktura pomaže studentima da ostanu ujedinjeni i usredsređeni na svoje ciljeve: odgovornost vlasti za tragediju i promenu sistema kako bi se slični scenariji sprečili u budućnosti. Takođe, studenti više od 60 fakulteta širom Srbije, uključujući čitav Univerzitet u Beogradu, dva meseca blokiraju svoje visokoškolske ustanove uz podršku šire javnosti – poput roditelja, profesora i aktivista. Ova podrška pokazuje da se pitanja obrazovanja i društvene pravde ne tiču samo mladih, već celog društva.
Uz pomoć društvenih mreža, studenti šire svest o problemima u obrazovanju i korupciji. Njihova borba ide dalje od protesta – oni zahtevaju sistemske promene koje će omogućiti pravednije i transparentnije društvo. Jedan od ključnih zahteva jeste i ulaganje u infrastrukturu obrazovnih ustanova, koje često pate od nedostatka resursa. Na primer, mnogi fakulteti nemaju adekvatne biblioteke, laboratorije ili čak osnovne uslove za grejanje tokom zime.
Posebnu pažnju privukla je brutalnost s kojom su se neki studenti suočili tokom protesta. Zabeleženi su slučajevi verbalnog i fizičkog nasilja, kako od strane građana, tako i uniformisanih lica. Uprkos tome, studenti ostaju istrajni, verujući da je njihova borba ključna za budućnost zemlje.
Globalne i lokalne pouke
Blokade u Srbiji simbolizuju društveni otpor protiv korupcije i neodgovornosti vlasti. Protesti su podsetnik da obrazovanje nije samo prenošenje znanja, već i osnaživanje pojedinaca da deluju u interesu zajednice. Mladi ljudi koji provode dane na ulicama i noći na fakultetima postali su simbol nade i inspiracije. Njihova borba je podsetnik da se pravda nekada ne dobija tako olako, već se za nju treba izboriti.
Na Međunarodni dan obrazovanja važno je ne samo slaviti postignuća, već i prepoznati izazove. Dok Ujedinjene nacije rade na globalnom nivou na unapređenju obrazovanja, situacija u Srbiji pokazuje koliko su ovi ciljevi relevantni i na lokalnom nivou. Međunarodni dan obrazovanja treba iskoristiti kao priliku da se skrene pažnja na ove mlade ljude, koji ne samo da koriste svoja znanja i veštine, već pokazuju kako kritičko razmišljanje i solidarnost mogu da promene svet.
Piše: Nina Georgiev