U utorak, 30. novembra 2021. godine, održan je prvi institucionalni Dijalog mladih sa Poverenicom za zaštitu ravnopravnosti, Brankicom Janković.
Na samom početku Dijaloga, istaknuti su podaci iz Alternativnog izveštaja o položaju i potrebama mladih iz 2021. godine o tome da je 66% mladih reklo da su se suočili sa diskriminacijom, dok je 59% bilo suočeno sa diskriminacijom motivisanom godinama.
Nakon diskusije o ovim statistikama, mladi učesnici i učesnice su govorili o ličnim primerima diskriminacije – u obrazovnom sistemu, u zdravstvenoj ustanovi, u gradskom prevozu, na tržištu rada… Nakon iznetih primera, učesnici/ce su davali predloge za konkretne mere koje bi mogle poboljšati položaj mladih u Srbiji. Predlozi poput uvođenja međugeneracijskog dijaloga u firmama ili u institucijama gde su istovremeno zaposleni i stariji i mladi ljudi, na kojem bi se sastajali i razgovarali o izazovima sa kojima se zajedno susreću u poslovnom okruženju, i imali prilike da čuju jedni druge i da čuju stavove jedni drugih.
Izneta je primedba na račun teških uslova za zapošljavanje mladih, poput uslova o posedovanju određenog broja godina iskustva i izneta je primedba na račun programa Moja prva plata u kontekstu toga da ovaj program treba da opravda svoje ime, a to je “plata” te da samim tima novčana naknada ovog programa ne sme biti manja od minimalne zarade u Republici Srbiji.
Takođe je iznet i predlog, koji je Poverenica pohvalila i sa kojim je bila saglasna, a to je uvođenje mehanizma mentorstva u određenim firmama. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti je rekla da ovakav vid saradnje već postoji u okviru nekih firmi, ali da ga treba unapređivati. Takođe je rekla da će se u nekom od izveštaja koje institucija Poverenika za zaštitu ravnopravnosti objavljuje naći preporuka za jačanje međugeneracijskog dijaloga. Za ovaj predlog je rekla: „Mislim da imamo mnogo mogućnosti da unapredimo međugeneracijski dijalog, mislim da možda čak u njemu leži ključ našeg uspeha. Mislim da je to veliki potencijal, s obzirom na deo našeg identiteta i s obzirom na taj odnos poštovanja prema starijima”. Podsetila je da su vrata institucije PZR otvorena 24 sata.
Kada je reč o ostalim primerima koje su mladi učesnici/ce izneli, Poverenica je rekla da je moguće rešavati pojedinačne slučajeve, kao i da postoji određeni pomak u oblasti rada ove institucije i navela primer nemogućnosti da neko postane direktor ukoliko je izvršio diskriminaciju, kao veliki pomak. Kazala je da se problemi mogu rešavati po prioritetima.
Istakla je da KOMS i mladi ljudi mogu računati na podršku i partnerstvo od institucije Poverenika za zaštitu ravnopravnosti.
Za završnicu Dijaloga, reč je imao Uroš Savić Kain, predsednik Upravnog odbora, koji je i predstavio glavnu poruku koju KOMS ima i za ovaj događaj.
„Tema nejednakosti prilika za sve mlade ljude u Srbiji, zavređuje mnogo veću pažnju od jednog dana ili jednog događaja. Na događajima poput ovog postavljamo temelje daljeg rada na temi i pružamo priliku da se čuje glas mladih i da se kreiraju preporuke koje će se, nadamo se, implementirati u narednom periodu do, nadamo se, sledećeg događaja da napravimo presek šta je sve učinjeno u međuvremenu. (…) Svaka mlada osoba u Srbiji je bogatstvo, i ona jeste i sadašnjost ali i budućnost. Isto tako, svaka mlada osoba koja napusti Srbiju ili iz bilo kog razloga nema mogućnost da aktivno učestvuje u društvenom životu u Srbiji jeste neizmeran gubitak za sadašnjost ali i budućnost. Imali smo prilike da čujemo veliki broj priča stvarnih mladih osoba, koje su same po sebi dovoljan poziv na akciju. Čuli smo primer diskriminacije koji upućuju na to da je veliki broj koraka pred nama pre nego što postignemo taj ideal društva kome stremimo, koji se odnosi na jednake prilike za svaku mladu osobu, a isto tako smo čuli predloge koji mogu biti prvi koraci ka takvom društvu. Potrebno je senzibilisati one koji rade sa mladima i za mlade, pogotovo one koji sa mladima rade tokom najosetljivijih faza njihovog razvoja i preko kojih mladi stiču prve utiske o svetu oko sebe. (…)“
Nakon njegovog govora, postavljeno je pitanje na koji način se zajedno može senzibilisati govor mržnje u parlamentu i na koji način bi se mogli senzibilisati mladi poslanici i poslanice.
Ona se najpre osvrnula na Urošev govor, rekavši: „Ja ne bih zaključke, ja bih samo da nastavimo. Da ovo postane praksa“, a potom se osvrnula na postavljena pitanja. Tom prilikom je rekla da su iz institucije PZR podneli inicijativu i dali preporuku za izradu etičkog kodeksa, za koji je rekla da je izrađen.
Na kraju je još jednom podvučeno da su vrata dijaloga otvorena i takođe je podvučena potreba da se zajedno radi na informisanju mladih o mehanizmima koji su im na raspolaganju, poput onog da prijavljuju diskriminaciju kada je prežive. Rečeno je da je potrebno ohrabriti mlade ljude da se oslobode straha, da se oslobode osećaja da neće biti ozbiljno shvaćeni. „Samo govorite – to je moj zaključak“, rekla je.
Takođe, poverenica je istakla a kako je KOMS pravi primer organizacije kroz koju mladi mogu govoriti i kao pojedinci ali i udruženi, iz grupe.
Dijalog je uživo prenošen na YouTube kanalu i Facebook stranici Krovne organizacije mladih Srbije, a ceo snimak možete pogledati ovde:
Dijalog mladih sa Poverenicom za zaštitu ravnopravnosti je održan u saradnji sa Institutom za medije i različitosti kroz projekat MLADI: Media literacy alliance and digital importance, koji podržava Delegacija EU u Srbiji.